Sistematski pregledi

SISTEMATSKI PREGLEDI – ZAŠTO IH JE POTREBNO REDOVITO OBAVLJATI

Razvojem moderne medicine znatno su se povećale mogućnosti očuvanja zdravlja, odgađanja početka bolesti kao i uspješnost liječenja.

Neprocjenjiva važnost redovitih sistematskih pregleda je u ranom otkrivanju postojanja faktora rizika za razvoj kroničnih i zloćudnih bolesti, jer jedino tada na vrijeme možemo spriječiti nastanak bolesti ili pravovremeno započeti liječnje.

Učestalost ponavljanja sistematskih pregleda, kao i njihov opseg, različita je, a ovisi o dobi, zdravstvenom statusu i čimbenicima rizika za razvoj određenih oboljenja (obiteljskih i osobnih).

Sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svaki sistematski pregled trebao bi zadovoljiti određene kriterije kako bi se potvrdilo ili eliminiralo postojanje čimbenika rizika.

Osnovne pretrage preporučljivo je načiti jednom godišnje, a one uključuju laboratorijske pretrage, detaljan specijalistički pregled, mjerenje krvnog tlaka, snimanje rada srca (EKG).

Laboratorijske pretrage krvi signalizirat će nam odstupanja u radu pojedinih organa ili organskih sustava, a uključuju analizu kompletne krvne slike (KKS) i sedimentacije eritrocita (SE), funkciju bubrega (kreatitin, urična kiselina, bilirubin, ureja), razinu šećera u krvi (GUK), funkciju jetre i vrijednosti  jetrenih enzima (AST, ALT, ALP, gamaGT), visinu masnoća u krvi (ukupni kolesterol, LDL- i HDL-kolesterol, trigliceridi) te analizu urina.

Rezultati laboratorijski pretraga i njihovo tumačenje u sklopu specijalističkog internističkog pregleda ukazat će nam na postojanje neravnoteže u funkciji našeg organizma.

Svrha specijalističkog internističkog pregleda je, pored mjerenja krvnog tlaka, snimanja rada srca (EKG) i fizikalnog pregleda glave, srca, pluća, trbuha i ekstremiteta, razgovor o navikama pacijenta, otkrivanje osobnih i obiteljskih čimbenika rizika.

Pregled je preporučljivo nadopuniti i ultrazvukom svih organa trbušne šupljine (jetra, slezena, gušterača, žuč, bubrezi, mokraćni mjehur, a kod muškaraca i prostata), posebno u slučajevima kada su vrijednosti  laboratorijskih pretraga izvan dopuštenih granica.

Zaključnim mišljenjem liječnika specijaliste dobiju se upute za daljnje ciljane pretrage, preporuku za početak liječenja ili datum Vašeg slijedećeg pregleda.

U cilju ranog otkrivanja malignih bolesti žena pored općeg sistematskog pregleda preporučljivo je  obavljati redovite godišnje ginekološke preglede sa PAPA testom i ultrazvukom, te ultrazvuk dojki, a nakon 40-te godine života i mamografiju, dok je za muškarce važno pored ultrazvuka prostate nakon 45-te godine odrediti i razinu prostata specifičnog antigena u krvi (PSA – tumorski marker).

Kako bismo se odlučili redovito pregledavati moramo prije svega razumjeti zbog čega je važno spriječiti nastanak bolesti ili usporiti njen razvoj. Starenje i razvoj bolesti normalna su pojava, ali pravovremenim i redovitim pregledima sačuvat ćemo naše zdravlje, usporiti proces starenja i sačuvati kvalitetu života.

Nakon 40-te godine normalna je pojava slabljenje vida, problemi s kraljžnicom, a u starijoj dobi slabljenje sluha, reumatski bolovi i sl. Međutim unutarnji organi nam svoja oštećenja i zamor ne javljaju na vrijeme. Nažalost, najšeće je prvi znak oštećenja ozbiljna bolesti poput srčanog ili moždanog infarkta zbog začepljenja krvnih žila, ili npr. komplikacije na živcima, oštećenja vida ili bolest bubrega zbog dugogodišnjeg neotkrivenog i neliječenog dijabetesa.

U današnje vrijeme, gledajući prema učestalosti pojavljivanja i smrtnosti, na prvom su mjestu  bolesti srca i krvnih žila, a slijede ih maligna oboljenja. Upravo se kod ovih stanja redovitim pregledima, pravovremenim liječenjem i pridržavnjem uputa o prehrani i načinu života,  mogu postići najbolji rezultati.

U Hrvatskoj svaka druga osoba umire uslijed kardiovaskularnih bolesti. Osim prirodnih predispozicija (obiteljskog nasljeđa) na pojavu kadiovaskularnih bolesti utječe porast brojnih čimbenika rizika koje sa sobom nosi moderan način života. Tu podrazumijevamo nezdravu i nepravilnu prehranu, sjedilački način života bez dovoljne količine tjelesne aktivnosti, povišen stres i pušenje, a do oštećenja krvnih žila, srčanog infarkta i moždanog udara dovodi sve veća učestalost povišenog krvnog tlaka, prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, te povišena razina masnoća u krvi.

Kako većina nas, liječnika posjećuje samo onda kada se razbolimo, navika obavljanja redovitih sistematskih pregleda ne postoji. Mišljenja smo da su pregledi skupi i da oduzimaju puno vremena. Griješimo, jer ukoliko se na vrijeme počnemo brinuti o zdravlju i pokušamo ponašanjem i navikama sami doprinjeti održavanju dobrog zdravstvenog stanja moći ćemo redovito obavljati naše svakodnevne poslovne i osobne obveze, a troškovi liječenja u budućnosti bit će nam znatno manji.

Pravovremeni, redoviti sistematski pregledi pokazat će nam kako se nosimo sa svakodnevnim obavezama i da li je naš organizam počeo pokazivati znakove „kvara“ – popuštanja normalne funkcije. Kada se „kvar“ dogodi, već je kasno jer je bolest već nastupila.