Važnost PAPA testa u prevenciji i ranom otkrivanju raka grlića maternice

Svaku malignu bolest koja počinje u nekom od organa ženskog reproduktivnog sustava nazivamo ginekološki karcinom. U statistikama smrtnosti razvijenih zemalja, neposredno nakon bolesti srca i krvnih žila, najviše problema uzrokuju upravo karcinomi. U Hrvatskoj su maligne bolesti treće po broju oboljelih, a druge na ljestvici uzroka smrtnosti. Uzroci porasta obolijevanja tumače se načinom života, štetnim životnim navikama, utjecajem radne i životne okoline te znatnim produljenjem života.

Najučinkovitiji način smanjivanja smrtnosti od malignih bolesti je njihova prevencija, rano otkrivanje i pravovremeno liječenje te rehabilitacija nakon liječenja, odnosno edukacija bolesnika u cilju sprječavanja povrata bolesti i pravilnog načina života.

Rak grlića maternice, odnosno karcinom cerviksa kako ga najčešće zovemo, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na drugom je mjestu po učestalosti kao uzrok smrti žena u svijetu, odmah iza vodećeg karcinoma dojke. Čak i u razvijenim zemljama gdje se Papa test redovito primjenjuje u svrhu ranog otkrivanja raka grlića maternice, žene još uvijek umiru od ove bolesti. U Hrvatskoj svake godine obolijeva više od 300 žena, a umre ih, na žalost više od 100.

Danas sa sigurnošću znamo da je jedan od vodećih uzročnika u nastanka karcinoma cerviksa dugotrajna kronična (neliječena) upala rodnice i vrata maternice prouzročena humanim papiloma virusom (HPV) koji se prenosi spolnim putem. U posljednjih 20 godina, dokazano je da 99,8 % karcinoma grlića maternice uzrokuju HPV virusi iz grupe visokog rizika. Usprkos tome cervikalni zloćudni tumor ne razvija se kod svih žena koje imaju HPV infekciju. Procjenjuje se da se kod 1 % inficiranih žena tijekom više godina razvije rak grlića maternice.

Budući se smatra da je infekcija HPV virusom, glavni uzročnik nastanka ove maligne bolesti, ujedno i najraširenija spolna bolest na svijetu koju za sada nije moguće spriječiti, potrebno je redovito provoditi cjelovite mjere zaštite te se ne preporuča: stupanje u spolne odnose prije 18. godine života, veliki broj spolnih partnera i/ili partneri koji imaju mnogostruke partnere. Primjerena zaštita tijekom spolnog odnosa je neophodna. Među čimbenike rizika na koje također možemo utjecati ubrajamo još ponašanje, način života, navike i prehranu.

Kako bismo umanjili rizik nastanka karcinoma, a prije svega najčešćeg – karcinoma cerviksa, potrebno je spoznati važnost odgovornog spolnog ponašanja, posebice adolescenata. Redovitim ginekološkim pregledima na vrijeme ćemo otkriti te započeti liječenje svih spolno prenosivih bolesti i kroničnih infekcija koje pogoduju nastanku malignih promjena na stanicama, stidnice, rodnice i cerviksa.

Pri redovitom ginekološkom pregledu liječnik će vizualnim pregledom vanjskog spolovila uočiti izrasline (iznad ili ispod razine okolne kože), njihovu veličina i oblik, boju, karakter rubova. Zatim, nakon postavljanja instrumenta u rodnicu (pregledom spekulumom), uočiti promjene na stjenkama rodnice (vagine), odnosno na vratu maternice (cerviksu). Svaka sumnjiva promjena (izraslina, područje drugačije obojenosti) treba se dalje dijagnostički istražiti.

Sastavni dio ginekološkog pregleda, u cilju otkrivanja upalnih i pred kanceroznih promjena je citološka analiza uzoraka s vrata maternice, iz rodnice, odnosno sa stidnice - PAPA test. PAPA testom se rak grlića maternice može otkriti u početnom, asimptomatskom stadiju ili čak u pred stadiju koji ginekolog ne može vidjeti prostim okom. Istodobno se u PAPA-testu mogu prepoznati brojni uzročnici spolno prenosivih bolesti kojih je liječenje također sastavni dio sprječavanja razvoja raka vrata maternice. Također, PAPA-test je prvi test za postavljanje sumnje na HPV-infekciju. Učinkovitost PAPA testa ovisi o redovitom praćenju, zbog toga što ponekad jedan PAPA test neće pokazati abnormalne stanice čak i kad su displazija i zloćudni tumor prisutni.

Zdrava prehrana, uredna tjelesna težina, nepušenje i bavljenje tjelesnim aktivnostima zaštiti će naš organizam od mnogih bolesti pa tako i umanjiti rizik od razvoja karcinoma reproduktivnog sustava.

U RH se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja karcinoma cerviksa, u kojem će redovito, svake tri godine PAPA testom biti obuhvaćene sve žene u dobi od 25 do 64 godine života. Poziv za besplatno testiranje kod izabranog ginekologa Primarne zdravstvene zaštite stići će na Vašu kućnu adresu. Obavezno se odazovite!

Pripremite se za sistematski pregled

Za obavljanje sistematskih pregleda nisu potrebne nikakve posebne pripreme.

Potrebno je odlučiti, dogovoriti termin i doći.

Opći sistematski pregled obavlja se u jutarnjim satima budući pacijent zbog vađenja krvi mora biti na tašte (ne smije se jesti, niti piti npr kava sa šećerom). Prije određivanja masnoća u krvi nije potrebno provoditi nikakav poseban režim prehrane. Treba uzimati normalne, uobičajene obroke. Dan ranije preporuča se laganija prehrana, izbjegavanje namirnica koje izazivaju stvaranje zraka u crijevima. Zrak u crijevima može otežati ultrazvučni pregled organa trbušne šupljine.
Na dan pregleda pacijent može popiti vode, čaj bez šećera i lijekove koje uobičajeno uzima. Za analizu urina nije potreban prvi jutarnji uzorak urina.
Sistematski pregled traje oko 60 minuta od dogovorenog termina dolaska. Ukoliko ste jako zaposleni i ne možete izostati s posla, moguće je uzorke za analizu krvi i urina uzeti ujutro, a ostatak pregleda u našoj Poliklinici možete obaviti poslije podne iza 18 sati. U tom slučaju, zbog ultrazvuka organa trbušne šupljine, pojest ćete lagani obrok/gablec 5-6 prije vašeg termina.

Više o sistematskim pregledima pročitajte u našoj rubrici Sistematski pregledi.

Ginekološki ultrazvuk

Ultrazvučni pregled trebao bi biti sastavni dio redovitog godišnjeg ginekološkog pregleda. To je jednostavan, siguran, klinički nezamijenjiv način pregleda ženskih reproduktivnih organa koji se može ponavljati koliko god puta je to potrebno budući je potpuno neškodljiva. Ultrazvuk se snima ultrazvučnom sondom koja može biti položena na trbušnu stijenku (abdominalna sonda) ili uvedena u vaginu (transvaginalna sonda). Ultrazvučni pregled preko stijenke trbušne šupljine radi se kod djevojaka koje još nisu imale spolne odnose, kod velikih tumora u vagini gdje je pristup vaginalnom sondom otežan ili u višim stupnjevima trudnoće. Transvaginalni ultrazvuk daje mnogo jasniju sliku, jer je sonda mnogo bliža organima koji se pregledavaju. Transvaginalnim pregledom analizira se anatomija organa male zdjelice: veličina, oblik i ehosoničnost maternice, debljina i izgled sluznice maternice, veličina, položaj i izgled jajnika, eventualno prošireni jajovodi te dno zdjelice.

Ginekološki ultrazvuk snima se najčešće kod neredovitih, bolnih i obilnih krvarenja, izostanka menstruacijskog krvarenja, bolova u maloj zdjelici, praćenja i kontrole mioma maternice te veličine i izgleda cista na jajnicima, za dijagnozu i potvrdu trudnoće, praćenje rasta folikula i debljine sluznice maternice u tretmanima liječenja steriliteta. Kako je ultrazvučni pregled jedini način zornog prikazivanja maternice, jajnika i jajovoda trebao bi se preventivno i redovito obavljati svake godine.

Za ultrazvučni pregled preko trbušne stijeke, abdominalnom sondom, potrebno je popiti veću količinu tekućine sat vremena prije pregleda i ne mokriti, dok za transvaginalni ultrazvuk mjehur treba biti prazan.

 

Kako se pripremiti za ULTRAZVUK

Ultrazvučne pretrage su neškodljive za pacijente, bezbolne i neinvazivna, izvode se bez upotrebe igala ili katetera i ne zahtijevaju nikakvu prethodnu pripremu te se mogu više puta ponavljati bez ikakvih štetnih posljedica.

Duljina snimanja ovisi o organu ili grupi organa koja se pregledava kao i o nalazu odnosno odstupanjima od normalnog nalaza (veličina, gustoća, anatomskoj lokalizacija, dostupnosti), a prosječno traje oko 20-30 minuta. Nalaz je gotov odmah po završetku snimanja.

Ukoliko ste se naručili za Ultrazvuk abdomena pokušajte dan ranije izbjegavati hranu koja Vas inače napuhava i stvara zrak u crijevima. Jedite jušno i kuhano, a na dan pregleda 5-6 sati prije Vašeg termina pojedite lagani obrok. Za ultrazvuk urotrakta poželjno je da mokraćni mjehur, zbog boljeg prikaza, bude ispunjen urinom pa nemojte mokriti neposredno prije pregleda.

U slučaju da imate jake akutne bolove (npr. napadaj bubrežnih ili žučnih kamenaca) zanemarite upute i odmah se obratite liječniku.

Alergije i alergološka testiranja

Alergija nastaje kao interakcija nasljednih i čimbenika okoliša, a alergijska reakcija nastaje zbog pretjeranog odgovora imunološkog sustava na uobičajene čimbenike iz okoliša. Tvari iz okoliša koje pokreću alergijsku rekaciju su brojne. Najčešće su grupirane prema načinu ulaska u organizam i organskom sustavu na kojem se javljaju simptomi.  Tako inhalacijski alergeni, kao što su grinje iz kućne prašine, životinjska dlaka, perje, pelud trava, stabala i korova, plijesni i slično, najčešće uzrokuju simptome na dišnom sustavu i bolesti kao što su alergijski rinitis i astma.

Sezonska alergija (sezonski rinitis) se najčešće javlja u doba godine kada počinje cvatnja bilja. Međutim u Hrvatskoj to traje gotovo cijelu godinu, jer lijeska cvjeta već u siječnju, a ambrozija prestaje tek u studenom. Stoga je ponekad je zaista teško razlikovati simptome sezonske alergije od obične prehlade ili viroze. Alergija uzrokuje kihanje, začepljenost i curenje nosa, svrbež očiju i ušiju, bolno grlo. Uz navedene simptome na prehladu upućuje povišena temperatura i kašalj. Za razliku od simptoma alergije koji dugo traju i prestaju tek primjenom lijekova, prehlada prestaje spontano nakon kraćeg vremena. Iako su simptomi vrlo slični odgovori na neka pitanja mogu Vam pomoć da sami posumnjate na alergiju i odlučite se za alergološka testiranja.

Mogućnost da ste alergični veća je ukoliko:
- postoji dijagnoza alergije unutar uže obitelji
- se simptomi javljaju svake godine u isto vrijeme (proljeće, ljeto, jesen)
- simptomi traju duže od 2 tjedna
- se javlja iritantan svrbež očiju i nosa
- je sluz koja se nalazi u nosu i grlu vodenasta i prozirna
- nakon kihanja ne postoji olakšanje

Specijalistički pregled pulmologa-alergologa i alergološko testitanje potvrdit će Vaše sumnje da patite od alergije, lijekovi će Vam donjeti olakšanje, a ispravna terapija i redovne kontrole spriječiti će nastanak ozbiljnih i teških bolesti dišnog sustava kao što su Astma i Kronična opstruktivna plućna bolest.

 

Ultrazvuk abdomena

Ultrazvuk abdomena je jedna od osnovnih i nezaobilaznih dijagnostičkih metoda koja pruža dragocjene informacije o stanju unutrašnjih organa trbuha: žučne vrećice i žučnih kanalića, gušterače, jetre, slezene, bubrega, nadbubrežnih žlijezda, mokraćnog mjehura, prostate i krvnih žila trbuha.

Ovaj pregled se radi kod:

  1. bolova u trbuhu
  2. promjena i bolesti jetre
  3. upala i promjena žučnjaka
  4. upala bubrega, smetnji pri mokrenju i pojave krvi u mokraći
  5. nekih zaraznih bolesti
  6. svih drugih stanja prema preprouci liječnika  (npr. sumnja na kamenac u žuči ili bubregu, upalu slijepog crijeva, prisutnost krvi u stolici i sl.)

Da bi se ultrazvučni pregled abdomena obavio nije potrebna posebna priprema. Preporuča se „gladovanje“ 5-6 sati prije pregleda uz unos tekućine, najbolje vode i to najmanje 2-3 čaše vode 90 minuta prije pregleda kako bi tekućina ispunila mokraćni mjehur.

Ultrazvuk je potpuno neškodljiva pretraga koja omogućuje uvid u veličinu, izgled i građu promatranih organa, a temelji se na prijenosu ultrazvučnih valova u žlijezdano tkivo i mjerenju reflektiranog ultrazvučnog signala koji se bilježi na način pogodan za interpretaciju. Budući da se kod bolesti mijenja veličina, oblik i histološka građa, mijenja se i reflektirani ultrazvučni signal. Na temelju te promjene zaključuje se da je riječ o patološkom procesu, odnosno bolesti.

Ultrazvučno snimanje, nije bolno niti neugodno za pacijenta. Većina pregleda izvodi se tako da pacijent leži na krevetu i oslobodi samo dio tijela koji se snima, u ovom slučaju abdomen. Liječnik prije početka snimanja nanosi gel koji spriječava prisustvo zraka između kože i ultrazvučne sonde. Sonda je dio aparata koji se postavlja na promatrani organ. Prelaskom sonde preko organa na ekranu aparata vidi se izgled organa kao i eventulana odstupanja od normalne građe ili veličine.

Promjene pronađene tijekom pretrage (kamenac u žučnjaku, bubrežni kamenac, ciste, tumori, sjene i sl) se mogu snimiti, a slika ili zapis u elektoničkom mediju prilaže se uz pisano mišljenje liječnika. Ultrazvučno snimanje, ovisno o organu ili skupini organa kao i o nalazu, traje otprilike 30 minuta, a nalaz je gotov odmah.

Alergološko testiranje

Kožni testovi se primjenjuju za potvrdu dijagnoze alergijske bolesti i određivanje preosjetljivosti na niz različitih antigena. više…

Spirometrija

Spirometrija (riječ znači “mjerenje daha”) je najčešća metoda za mjerenje plućne funkcije.
više…

Alergija ili prehlada

Alergija nastaje kao interakcija nasljednih i čimbenika okoliša, a alergijska reakcija nastaje zbog pretjeranog odgovora imunološkog sustava na uobičajene čimbenike iz okoliša. više…

RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE

Rak dojke, najčešći zloćudni tumor u žena u svijetu, Europi i Hrvatskoj, nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Rak dojke je, među zloćudnim tumorima i vodeći uzork smrtnosti kod žena. Prema podacima Registra za rak Hrvatske (Hrvatski zavod za javno zdravstvo), godišnje u Hrvatskoj od raka dojke obolijeva oko 2300 žena, a umire preko 800 žena. Budući se pravi uzoroci ove zloćudne bolesti ne znaju, nije ju moguće spriječiti stoga naglasak mora biti na ranom otkrivanju. Za prevenciju i rano otkrivanje bolesti dojke najvažniji su redoviti pregledi.

SAMOPREGLED DOJKI

Samopregled dojki je postupak koji ženi omogućava da sama pregleda svoje dojke. Sa samopregledom dojki potrebno je započeti već od 20. godine života, jedan puta mjesečno između 5. i 10. dana menstruacijskog ciklusa. Prilikom samopregleda žena traži promjene na dojci (zadebljanje, crvenilo, udubljenje, uvlačenje bradavica, naboranost kože dojke), iscjedak iz bradavice ili neuobičajeno povećanje jedne dojke. Redovitim samopregledima žena će s vremenom steći rutinu i naučiti kakvo je normalno tkivo dojke odnosno uočiti svaku promjenu u usporedbi sa prošlomjesečnim pregledom.

SPECIJALISTIČKI PREGLED I ULTRAZVUK

Nakon 25., odnosno 30. godine života preporučuje se jedan puta godišnje obaviti klinički i ultrazvučni pregled dojki. Ultrazvučna pretraga dojki se najčešće koristi kod mladih žena, koje imaju više žljezdanog tkiva, te kod suspektnih promjena na dojkama. Ultrazvukom dojki može se rano otkriti prisustvo kvržica, cističnih ili tumorskih promjena. Ukoliko se ultrazvučnim nalazom ne može sa sigurnoću opisati vrsta pronađene promjene, liječnik može preporučiti punkciju i citološki pregled dobivenog sadržaja. Punkcija se radi ciljano pod kontrolom ultrazvuka. Izvodi se ambulantno, vrlo tankom iglom i nije bolna. Nalaz kliničkog pregleda i ultrazvuka određuje dinamiku i vrstu narednih pregleda.

MAMOGRAFIJA

Uz redovite ultrazvučne kontrole svakih 6 mjeseci do godinu dana, prvu je mamografiju potrebno je obaviti između u 40-toj godine života, a zatim jednom godišnje kod žena starijih od 40 godina. U žena u dobi od 50-69 godina preporuka je, u slučaju urednog nalaza, mamografiju napraviti minimalno jednom u dvije godine.

Mamografija je točna i sigurna radiološka pretraga kojom se otkrivaju tumori i druge promjene, premalene da bi se mogle napipati. Mamografija ima nezamjenjivu ulogu u dijagnostici nejasnih kliničkih i ultrazvučnih nalaza kod simptomatskih pacijentica, u dijagnostici klinički okultnog karcinoma i kao screening mamografija – metoda probira kod asimptomatskih pacijentica (iznad 40. godine života).

Mamografija i ultrazvuk dojki predstavljaju metode koje se međusobno dopunjuju, od kojih svaka ima svoje mjesto u ranoj dijagnostici promjena dojke.