Pripremite se za sistematski pregled

Za obavljanje sistematskih pregleda nisu potrebne nikakve posebne pripreme.

Potrebno je odlučiti, dogovoriti termin i doći.

Opći sistematski pregled obavlja se u jutarnjim satima budući pacijent zbog vađenja krvi mora biti na tašte (ne smije se jesti, niti piti npr kava sa šećerom). Prije određivanja masnoća u krvi nije potrebno provoditi nikakav poseban režim prehrane. Treba uzimati normalne, uobičajene obroke. Dan ranije preporuča se laganija prehrana, izbjegavanje namirnica koje izazivaju stvaranje zraka u crijevima. Zrak u crijevima može otežati ultrazvučni pregled organa trbušne šupljine.
Na dan pregleda pacijent može popiti vode, čaj bez šećera i lijekove koje uobičajeno uzima. Za analizu urina nije potreban prvi jutarnji uzorak urina.
Sistematski pregled traje oko 60 minuta od dogovorenog termina dolaska. Ukoliko ste jako zaposleni i ne možete izostati s posla, moguće je uzorke za analizu krvi i urina uzeti ujutro, a ostatak pregleda u našoj Poliklinici možete obaviti poslije podne iza 18 sati. U tom slučaju, zbog ultrazvuka organa trbušne šupljine, pojest ćete lagani obrok/gablec 5-6 prije vašeg termina.

Više o sistematskim pregledima pročitajte u našoj rubrici Sistematski pregledi.

Ginekološki ultrazvuk

Ultrazvučni pregled trebao bi biti sastavni dio redovitog godišnjeg ginekološkog pregleda. To je jednostavan, siguran, klinički nezamijenjiv način pregleda ženskih reproduktivnih organa koji se može ponavljati koliko god puta je to potrebno budući je potpuno neškodljiva. Ultrazvuk se snima ultrazvučnom sondom koja može biti položena na trbušnu stijenku (abdominalna sonda) ili uvedena u vaginu (transvaginalna sonda). Ultrazvučni pregled preko stijenke trbušne šupljine radi se kod djevojaka koje još nisu imale spolne odnose, kod velikih tumora u vagini gdje je pristup vaginalnom sondom otežan ili u višim stupnjevima trudnoće. Transvaginalni ultrazvuk daje mnogo jasniju sliku, jer je sonda mnogo bliža organima koji se pregledavaju. Transvaginalnim pregledom analizira se anatomija organa male zdjelice: veličina, oblik i ehosoničnost maternice, debljina i izgled sluznice maternice, veličina, položaj i izgled jajnika, eventualno prošireni jajovodi te dno zdjelice.

Ginekološki ultrazvuk snima se najčešće kod neredovitih, bolnih i obilnih krvarenja, izostanka menstruacijskog krvarenja, bolova u maloj zdjelici, praćenja i kontrole mioma maternice te veličine i izgleda cista na jajnicima, za dijagnozu i potvrdu trudnoće, praćenje rasta folikula i debljine sluznice maternice u tretmanima liječenja steriliteta. Kako je ultrazvučni pregled jedini način zornog prikazivanja maternice, jajnika i jajovoda trebao bi se preventivno i redovito obavljati svake godine.

Za ultrazvučni pregled preko trbušne stijeke, abdominalnom sondom, potrebno je popiti veću količinu tekućine sat vremena prije pregleda i ne mokriti, dok za transvaginalni ultrazvuk mjehur treba biti prazan.

 

Kako se pripremiti za ULTRAZVUK

Ultrazvučne pretrage su neškodljive za pacijente, bezbolne i neinvazivna, izvode se bez upotrebe igala ili katetera i ne zahtijevaju nikakvu prethodnu pripremu te se mogu više puta ponavljati bez ikakvih štetnih posljedica.

Duljina snimanja ovisi o organu ili grupi organa koja se pregledava kao i o nalazu odnosno odstupanjima od normalnog nalaza (veličina, gustoća, anatomskoj lokalizacija, dostupnosti), a prosječno traje oko 20-30 minuta. Nalaz je gotov odmah po završetku snimanja.

Ukoliko ste se naručili za Ultrazvuk abdomena pokušajte dan ranije izbjegavati hranu koja Vas inače napuhava i stvara zrak u crijevima. Jedite jušno i kuhano, a na dan pregleda 5-6 sati prije Vašeg termina pojedite lagani obrok. Za ultrazvuk urotrakta poželjno je da mokraćni mjehur, zbog boljeg prikaza, bude ispunjen urinom pa nemojte mokriti neposredno prije pregleda.

U slučaju da imate jake akutne bolove (npr. napadaj bubrežnih ili žučnih kamenaca) zanemarite upute i odmah se obratite liječniku.

Alergije i alergološka testiranja

Alergija nastaje kao interakcija nasljednih i čimbenika okoliša, a alergijska reakcija nastaje zbog pretjeranog odgovora imunološkog sustava na uobičajene čimbenike iz okoliša. Tvari iz okoliša koje pokreću alergijsku rekaciju su brojne. Najčešće su grupirane prema načinu ulaska u organizam i organskom sustavu na kojem se javljaju simptomi.  Tako inhalacijski alergeni, kao što su grinje iz kućne prašine, životinjska dlaka, perje, pelud trava, stabala i korova, plijesni i slično, najčešće uzrokuju simptome na dišnom sustavu i bolesti kao što su alergijski rinitis i astma.

Sezonska alergija (sezonski rinitis) se najčešće javlja u doba godine kada počinje cvatnja bilja. Međutim u Hrvatskoj to traje gotovo cijelu godinu, jer lijeska cvjeta već u siječnju, a ambrozija prestaje tek u studenom. Stoga je ponekad je zaista teško razlikovati simptome sezonske alergije od obične prehlade ili viroze. Alergija uzrokuje kihanje, začepljenost i curenje nosa, svrbež očiju i ušiju, bolno grlo. Uz navedene simptome na prehladu upućuje povišena temperatura i kašalj. Za razliku od simptoma alergije koji dugo traju i prestaju tek primjenom lijekova, prehlada prestaje spontano nakon kraćeg vremena. Iako su simptomi vrlo slični odgovori na neka pitanja mogu Vam pomoć da sami posumnjate na alergiju i odlučite se za alergološka testiranja.

Mogućnost da ste alergični veća je ukoliko:
- postoji dijagnoza alergije unutar uže obitelji
- se simptomi javljaju svake godine u isto vrijeme (proljeće, ljeto, jesen)
- simptomi traju duže od 2 tjedna
- se javlja iritantan svrbež očiju i nosa
- je sluz koja se nalazi u nosu i grlu vodenasta i prozirna
- nakon kihanja ne postoji olakšanje

Specijalistički pregled pulmologa-alergologa i alergološko testitanje potvrdit će Vaše sumnje da patite od alergije, lijekovi će Vam donjeti olakšanje, a ispravna terapija i redovne kontrole spriječiti će nastanak ozbiljnih i teških bolesti dišnog sustava kao što su Astma i Kronična opstruktivna plućna bolest.

 

Ultrazvuk abdomena

Ultrazvuk abdomena je jedna od osnovnih i nezaobilaznih dijagnostičkih metoda koja pruža dragocjene informacije o stanju unutrašnjih organa trbuha: žučne vrećice i žučnih kanalića, gušterače, jetre, slezene, bubrega, nadbubrežnih žlijezda, mokraćnog mjehura, prostate i krvnih žila trbuha.

Ovaj pregled se radi kod:

  1. bolova u trbuhu
  2. promjena i bolesti jetre
  3. upala i promjena žučnjaka
  4. upala bubrega, smetnji pri mokrenju i pojave krvi u mokraći
  5. nekih zaraznih bolesti
  6. svih drugih stanja prema preprouci liječnika  (npr. sumnja na kamenac u žuči ili bubregu, upalu slijepog crijeva, prisutnost krvi u stolici i sl.)

Da bi se ultrazvučni pregled abdomena obavio nije potrebna posebna priprema. Preporuča se „gladovanje“ 5-6 sati prije pregleda uz unos tekućine, najbolje vode i to najmanje 2-3 čaše vode 90 minuta prije pregleda kako bi tekućina ispunila mokraćni mjehur.

Ultrazvuk je potpuno neškodljiva pretraga koja omogućuje uvid u veličinu, izgled i građu promatranih organa, a temelji se na prijenosu ultrazvučnih valova u žlijezdano tkivo i mjerenju reflektiranog ultrazvučnog signala koji se bilježi na način pogodan za interpretaciju. Budući da se kod bolesti mijenja veličina, oblik i histološka građa, mijenja se i reflektirani ultrazvučni signal. Na temelju te promjene zaključuje se da je riječ o patološkom procesu, odnosno bolesti.

Ultrazvučno snimanje, nije bolno niti neugodno za pacijenta. Većina pregleda izvodi se tako da pacijent leži na krevetu i oslobodi samo dio tijela koji se snima, u ovom slučaju abdomen. Liječnik prije početka snimanja nanosi gel koji spriječava prisustvo zraka između kože i ultrazvučne sonde. Sonda je dio aparata koji se postavlja na promatrani organ. Prelaskom sonde preko organa na ekranu aparata vidi se izgled organa kao i eventulana odstupanja od normalne građe ili veličine.

Promjene pronađene tijekom pretrage (kamenac u žučnjaku, bubrežni kamenac, ciste, tumori, sjene i sl) se mogu snimiti, a slika ili zapis u elektoničkom mediju prilaže se uz pisano mišljenje liječnika. Ultrazvučno snimanje, ovisno o organu ili skupini organa kao i o nalazu, traje otprilike 30 minuta, a nalaz je gotov odmah.

Alergološko testiranje

Kožni testovi se primjenjuju za potvrdu dijagnoze alergijske bolesti i određivanje preosjetljivosti na niz različitih antigena. više…

Spirometrija

Spirometrija (riječ znači “mjerenje daha”) je najčešća metoda za mjerenje plućne funkcije.
više…

Alergija ili prehlada

Alergija nastaje kao interakcija nasljednih i čimbenika okoliša, a alergijska reakcija nastaje zbog pretjeranog odgovora imunološkog sustava na uobičajene čimbenike iz okoliša. više…

RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE

Rak dojke, najčešći zloćudni tumor u žena u svijetu, Europi i Hrvatskoj, nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Rak dojke je, među zloćudnim tumorima i vodeći uzork smrtnosti kod žena. Prema podacima Registra za rak Hrvatske (Hrvatski zavod za javno zdravstvo), godišnje u Hrvatskoj od raka dojke obolijeva oko 2300 žena, a umire preko 800 žena. Budući se pravi uzoroci ove zloćudne bolesti ne znaju, nije ju moguće spriječiti stoga naglasak mora biti na ranom otkrivanju. Za prevenciju i rano otkrivanje bolesti dojke najvažniji su redoviti pregledi.

SAMOPREGLED DOJKI

Samopregled dojki je postupak koji ženi omogućava da sama pregleda svoje dojke. Sa samopregledom dojki potrebno je započeti već od 20. godine života, jedan puta mjesečno između 5. i 10. dana menstruacijskog ciklusa. Prilikom samopregleda žena traži promjene na dojci (zadebljanje, crvenilo, udubljenje, uvlačenje bradavica, naboranost kože dojke), iscjedak iz bradavice ili neuobičajeno povećanje jedne dojke. Redovitim samopregledima žena će s vremenom steći rutinu i naučiti kakvo je normalno tkivo dojke odnosno uočiti svaku promjenu u usporedbi sa prošlomjesečnim pregledom.

SPECIJALISTIČKI PREGLED I ULTRAZVUK

Nakon 25., odnosno 30. godine života preporučuje se jedan puta godišnje obaviti klinički i ultrazvučni pregled dojki. Ultrazvučna pretraga dojki se najčešće koristi kod mladih žena, koje imaju više žljezdanog tkiva, te kod suspektnih promjena na dojkama. Ultrazvukom dojki može se rano otkriti prisustvo kvržica, cističnih ili tumorskih promjena. Ukoliko se ultrazvučnim nalazom ne može sa sigurnoću opisati vrsta pronađene promjene, liječnik može preporučiti punkciju i citološki pregled dobivenog sadržaja. Punkcija se radi ciljano pod kontrolom ultrazvuka. Izvodi se ambulantno, vrlo tankom iglom i nije bolna. Nalaz kliničkog pregleda i ultrazvuka određuje dinamiku i vrstu narednih pregleda.

MAMOGRAFIJA

Uz redovite ultrazvučne kontrole svakih 6 mjeseci do godinu dana, prvu je mamografiju potrebno je obaviti između u 40-toj godine života, a zatim jednom godišnje kod žena starijih od 40 godina. U žena u dobi od 50-69 godina preporuka je, u slučaju urednog nalaza, mamografiju napraviti minimalno jednom u dvije godine.

Mamografija je točna i sigurna radiološka pretraga kojom se otkrivaju tumori i druge promjene, premalene da bi se mogle napipati. Mamografija ima nezamjenjivu ulogu u dijagnostici nejasnih kliničkih i ultrazvučnih nalaza kod simptomatskih pacijentica, u dijagnostici klinički okultnog karcinoma i kao screening mamografija – metoda probira kod asimptomatskih pacijentica (iznad 40. godine života).

Mamografija i ultrazvuk dojki predstavljaju metode koje se međusobno dopunjuju, od kojih svaka ima svoje mjesto u ranoj dijagnostici promjena dojke.

Ultrazvuk i kolor doppler

UZV i kolor doppler u trudnoći

Prvi ultrazvučni pregled se radi pri sumnji na trudnoću tj. na početku trudnoće ili oko 6-8 tjedna trudnoće radi potvrde same trudnoće i živosti ploda. Između 18. i 22. tjedna trudnoće ultrazvučnom pretragom kontrolira se morfologija ploda , a između 32. i 36. tjedna trudnoće kontrolira se rast i morfologija pojedinih organa i organskih sustava ploda. Dodatna pretraga koja se može izvesti tijekom trudnoće je kolor doppler ultrazvuk.

Doppler-sonografija  (popularno color-Doppler ili obojeni Doppler) je ultrazvučna metoda koja koristeći Dopplerov učinak tj. odašiljanje pulzirajućih signala zvuka omogućuje prikaz promjena u brzini protoka krvi kroz krvne žile nekog organa, u ovom slučaju krvnih žila pupkovine i ploda.

Indikacije za color Doppler u trudnoći su slijedeće:

  • hipertenzija (preeklamsija/eklampsija) u sadašnjoj ili prethodnim trudnoćama majke,
  • sumnja na zastoj rasta djeteta u sadašnjoj trudnoći,
  • niska porodna težina djeteta u prethodnim trudnoćama,
  • intrauterina smrt djeteta u prethodnim trudnoćama,
  • abnormalnosti u srčanoj frekvenciji djeteta,
  • višeplodne trudnoće s diskordantnim rastom,
  • sumnja na anomalije srca ili krvno-žilnog sustava u djeteta.

 

Uloga kolor Doppler u praćenju rane trudnoće

Standardnom ultrazvučnom pretragom se može potvrditi je li trudnoća unutar maternice ili ne. Rana trudnoća, gestacijska vrećica (GV), se vidi između 4-5 tjedna trudnoće, a embrij se može prikazati s 5-6 tjedna (veličine oko 1 cm). Od 6 tjedna na dalje mogu se vidjeti otkucaji srca na B modu ultrazvuka. Ukoliko se otkucaji ne vide jasno, za potvrdu rane trudnoće opravdana je upotreba kolor dopplera. Ukoliko se doppler metodom utvrdi odsutnost fetalnog pulsa (KČS), postavlja se indikacija,a ujedno i ubrzava postupak pobačaja u ranoj fazi trudnoće.

Kolor doppler pretraga je bitna i u ranim dijagnozama vanmaterične trudnoće, a posebno kod nastupanja krvarenja u prvom tromjesečju gdje uz krvarenje prijeti i spontani pobačaj  kada se kolor dopplerom se prati vitalnost ploda tj. ritam i pravilnost otkucaja kao i protok kroz pupkovinu i donosi odluka o daljnjem tijeku trudnoće.

Uloga kolor Dopplera u dijagnosticiranju fetalnih malformacija

Sumnja na postojanje srčane greške kod fetusa i malformacije drugih krvnih žila, najčešće su indikacija za kolor doppler pretragu prije 20-tog tjedna trudnoće. U novije vrijeme tehnika kolor Dopplera se, kao jedna od neinvazivnih metoda, primjenjuje i u okviru prepoznavanja i praćenja ultrazvučnih biljega za kromosomopatije. Naime, u oko 80% fetusa s trisomijom 21 se pri pregledu obojenim Dopplerom između 11. – 14. tjedna trudnoće otkriva staza, slab protok ili reverzibilni protok u ductusu venosusu (krvna žila koja povezuje pupčanu venu i desnu pretklijetku fetalnog srca) i nepotpuna funkcija srčanih zalistaka (trikuspidalna regurgitacija). Pregled protoka kroz ductus venosus tehnikom obojenog Dopplera sastavni je dio svakog pregleda u tercijarnim ustanovama kod traganja za ultrazvučnim biljezima kromosomopatija

Kolor Doppler i prijevremeni porođaj – procjena ugoroženosti majke i djeteta 

Upotrebom color dopplera može se vidjeti protok krvi u krvnim žilama fetusa te smjer kretanja krvi čime se procjenjuje koja količina krvi a tako i hranjivih tvari i kisika prolazi kroz njih što je izuzetno važno kod hitnih prijema prijevremenih porođaja kada Doppler pomaže u procjeni ugroženosti djetata i majke te donošenju odluke o odgodi porođaja ukoliko je potrebno dati terapiju za sazrijevanje fetalnih pluća što u konačnici daje puno bolje šanse djetetu za bolji rast i razvoj kasnije, pod uvjetom da daljnje održavanje trudnoće ne ugrožava život majke.

Mr.sci.dr. Mislav Luka Domljan, specijalista ginekologije i porodiljstva